fbpx

Jeste li znali?

1000 Ivana

Guinnessov rekord u okupljanju najviše osoba istoga imena srušen je na Kupresu 30. srpnja 2017. godine. Rekord je srušilo čak 2325 Ivana koji su u Kupres pristigli iz Hrvatske, BiH i iz cijeloga svijeta. Manifestacija je nazvana “Vratio se Ivan s 1000 momaka”. Od ranog jutra toga dana prema Kupresu su bile kilometarske kolone i tražilo se parking mjesto više. Prema zadnjim podacima, za ovaj događaj na Kupreškom polju prijavljeno je bilo oko 3000 Ivana, dok je njih 2325 ušlo u Guinnessovu knjigu rekorda. Važno je naglasiti da je taj dan protekao u miru i velikoj slozi. Ipak ono najvažnije, dan je protekao bez i jedne medicinske intervencije, a u jednom trenutku taj dan na Kupresu je bilo oko 50 000 ljudi.

ivani7-min
ivani2-min
ivani3-min
ivani4-min
ivani1-min
ivani5-min
ivani6-min
Prethodno
Sljedeće
kosidba1-min
kosidba2-min
kosidba5-min
kosidba3-min
kosidba4-min
kosidba6-min
Prethodno
Sljedeće

Dani kosidbe na
Kupresu - Strljanica

Dani kosidbe jesu tradicionalna kupreška kulturna manifestacija u narodu poznatija pod imenom – Strljanica. Održava se na Kupreškom polju svake godine početkom mjeseca srpnja, točnije, prve nedjelje u srpnju. Ovom manifestacijom, koja seže prema nekim spisima unatrag 300 godina, označava se početak kosidbe trave, nekada najvažnijeg posla na Kupreškoj visoravni. Pobjednik Strljanice naziva se kosbašom, najvećom i najponosnijom titulom na Visoravni. Kontinuitet održavanja Dana kosidbe održao se do dana današnjeg unatoč brojnim političkim mijenama kroz burna vremena proteklih stoljeća.

Dana 16.12.2020 godine ova manifestacija postaje dio UNESCO nematerijalne kulturne baštine.

Kukavičko jezero

Jezero koje mještani s razlogom drže kao lokalnu tajnu. Kukavičko jezero nalazi se u neposrednoj blizini sela Kukavice, po kojem je i dobilo ime, na sjeveroistočnom dijelu Kupreškog polja, 8 km udaljeno od Kupresa. Smješteno je ispod južnih obronaka planine Stožer. Glacijalno jezero površine 3.750 m2 i ujedno najveće jezero u kupreškoj općini. Jezero je omiljeno izletište ljudi ovoga kraja, a i šire. Tijekom ljetnih mjeseci pretvara se u kupalište čime pruža odlično rashlađenje u vrelim ljetnim danima. Bogato je pastrvom, šaranom i rakovima, a ima i jezerske zlatovčice. Duboko je oko 13 metara.

jezero1-min
jezero5-min
jezero2-min
jezero3-min
jezero4-min
Prethodno
Sljedeće
voda-min

365 izvora i planina Stožer

Na Kupresu postoji izvora koliko i dana u godini! Od davnina je ovaj kraj bio poznat po svojim visoko kvalitetnim izvorima pitke vode. Ponajviše koji izviru iz planine Stožer koja je vrlo zanimljiva po tom pitanju! Naime, planina Stožer, masiv pod kojim se smjestio grad Kupres, čini razdjelnicu crnomorskog i jadranskog sliva. Sva izvorišta s južne strane planine(kupreška strana) pripadaju jadranskom slivu, dok izvorišta sa sjeverne strane pripadaju crnomorskom.

Stara kupreška izreka glasi: “Tko se sa Kupresa napije vode, taj se njemu uvijek rado vraća!”  Tako da, sljedeći put ne propustite priliku da se ne napijete hladne izvorske kupreške vode.

Visoravan u cvatu

Visoravan u cvatu, djelo autora Gabrijela Jurkića(1886. – 1974.), naslikano je Kupreško polje u punom cvatu tijekom ljetnih dana. Jurkić je sliku počeo slikati 1914. godine, kad je počeo prvi svjetski rat. Ovo je apstraktno djelo iz kojeg imperijalistički isijava svjetlost,  a sama slika sadrži preko 1 350 000 cvjetova. Ovo umjetničko djelo danas je najvrjednija slika Bosne i Hercegovine s neprocjenjivom važnosti. Čuva se kao nacionalno blago u muzeju u Sarajevu.

juric1-min
juric2-min
juric3-min
Prethodno
Sljedeće
usadjeni-min

Usađeni kamen

Kamena gromada koju Kuprešaci od milja nazivaju svojim meteorom. Smješten tik uz prometnicu, svega 10 minuta vožnje od Kukavičkog jezera, približne visine oko 10 metara izrazito plijeni pozornost. Zanimljivost je ta što nitko ne zna od kuda se taj kamen nalazi baš tu, s obzirom na to da nigdje u blizini nema sličnih stijena, niti većih kamenoloma s kojim bi ga povezali. Pri tome na samom vrhu je šupalj u obliku prstena, gdje raste, ni manje ni više nego – stablo! Baš iz tog razloga Kuprešaci kažu da je pao s neba!

Temelji rimske bazilike

Posljednja bosanska kraljica Katarina je na temeljima rimske bazilike iz 5. stoljeća, 1447. godine počela graditi zavjetnu crkvu posvećenu Presvetom Trojstvu, godinu dana nakon udaje za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Kada je papa čuo za njene namjere uputio je posebnu bulu u kojoj je pisalo „Svim hodočasnicima koji hodočaste crkvi Presvetog Trojstva, koju gradi kraljica Katarina podjeljujem potpuni oprost. ~ Papa Nikola V., 18. lipnja 1447.“ Od tada do danas, mnoštvo hodočasnika se slijeva u Otinovce. Arheološki lokalitet Otinovci proglašen je 2007. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a čini ga kompleks ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća i crkva Svetog Ivana Krstitelja iz 19. stoljeća.

65286160_645631789182033_238752679319306240_o-min
otinovci2-min
otinovci1-min
otinovci3-min
otinovci4-min
Prethodno
Sljedeće
kupresak_muzej-min
ostaci_pokojnika
Prethodno
Sljedeće

Kupreški pračovjek

Alojz Benac je pokrenuo najiscrpnije istraživanje tumula, od 1980. do 1984. godine. Registriran je 51 tumul, a iskopano je njih 4. Unutrašnjost tumula br.16 je najvrjednije i najznačajnije otkriće.  Pronađen je drveni sanduk u koji je položen pokojnik, plašt od vunenih vlakana, koji predstavlja najveći komad platna u Europi iz tog razdoblja, te saonice na kojima je bio smješten sanduk. Pokojnik je bio muškog spola, star oko 60 godina, 170cm visok, položen bočno, u zgrčenom položaju. Drvo od kojeg je načinjen sanduk potječe iz približno 1670. godine prije Krista, vjerojatno brijest. Drveni sanduk i posmrtni ostaci pokojnika se nalaze u muzeju Gorica u Livnu.

Tumuli na Kupresu

Tumuli potječu od grčke riječi tumulus što znači zemljani ili kameni humak. Na području Kupresa nalaze se zemljani tumuli koji potječu iz ranog brončanog doba, te su stari oko 4000 godina. Nalaze se uglavnom u središnjem dijelu Kupreškog polja i u rasporedu tumula nema posebnog pravila. Tumuli su u srednjem vijeku su imali kultno značenje jer su na njima formirane nekropole sa stećcima, te su u njima pokapani srednjovjekovni ljudi.

stecak5-min
stecak2-minn
stecak3-min
stecak4-min
stecak1-min
Prethodno
Sljedeće

Kupreški stećci

Nekropola stećaka Ravanjska Vrata nalazi se jugoistočno od grada, na prolazu koji spaja Vukovsko i Ravanjsko polje. Nekropola broji ukupno 68 stećaka. Najčešći motivi su vrpce i bordure, rozete, križevi i polumjeseci, a potom se javljaju biljne stilizacije u vidu ljljana, scene lova i kola, ruka s mačem, 2 žene, čovjek s konjem, povijena lozica i tordiran kružni vijenac. Još jedan lokalitet je nekropola stećaka Rastičevska mašeta sa preko 100 stećaka. To je najveća skupina u čitavom Kupresu, koja je ujedno po oblicima i ukrasima biljega i najzanimljivija. Ovo su uvjerljivi dokazi da je život ovdje tekao od prapovijesti do današnjih dana.

Ljekovito bilje

Kupres obiluje raznim vrstama ljekovitog i aromatskog bilja, medonosnim vrstama drveća i grmlja, te jestivim šumskim plodovima. Prema istraživanjima Instituta za izučavanje ljekovitog i aromatskog bilja, na Kupresu se nalazi preko 50 vrsta ljekovitog bilja vrlo visoke kvalitete.
Neke od ljekovitih biljaka su: hajdučka trava(kunica), komonika(divlji pelin), medvjeđi luk, kamilica, gavez i mnoge druge.
Raznolikost i rasprostranjenost ljekovitih, aromatskih i drugih biljaka uvelike doprinosi sveukupnom bogatstvu kupreških šuma koje tako imaju neprocjenjivu vrijednost.

13323194_563325340514739_7530805751295963341_o-min
65051884_320626322215162_1412832044800352546_n (1)-min
Prethodno
Sljedeće
Follow Us