Jeste li znali?

1000 Ivana

Guinnessov rekord u okupljanju najviše osoba istoga imena srušen je na Kupresu 30. srpnja 2017. godine. Rekord je srušilo čak 2325 Ivana koji su u Kupres pristigli iz Hrvatske, BiH i iz cijeloga svijeta. Manifestacija je nazvana “Vratio se Ivan s 1000 momaka”. Od ranog jutra toga dana prema Kupresu su bile kilometarske kolone i tražilo se parking mjesto više. Prema zadnjim podacima, za ovaj događaj na Kupreškom polju prijavljeno je bilo oko 3000 Ivana, dok je njih 2325 ušlo u Guinnessovu knjigu rekorda. Važno je naglasiti da je taj dan protekao u miru i velikoj slozi. Ipak ono najvažnije, dan je protekao bez i jedne medicinske intervencije, a u jednom trenutku taj dan na Kupresu je bilo oko 50 000 ljudi.

Dani kosidbe na
Kupresu - Strljanica

Dani kosidbe jesu tradicionalna kupreška kulturna manifestacija u narodu poznatija pod imenom – Strljanica. Održava se na Kupreškom polju svake godine početkom mjeseca srpnja, točnije, prve nedjelje u srpnju. Ovom manifestacijom, koja seže prema nekim spisima unatrag 300 godina, označava se početak kosidbe trave, nekada najvažnijeg posla na Kupreškoj visoravni. Pobjednik Strljanice naziva se kosbašom, najvećom i najponosnijom titulom na Visoravni. Kontinuitet održavanja Dana kosidbe održao se do dana današnjeg unatoč brojnim političkim mijenama kroz burna vremena proteklih stoljeća.

Dana 16.12.2020 godine ova manifestacija postaje dio UNESCO nematerijalne kulturne baštine.

Kukavičko jezero

Jezero koje mještani s razlogom drže kao lokalnu tajnu. Kukavičko jezero nalazi se u neposrednoj blizini sela Kukavice, po kojem je i dobilo ime, na sjeveroistočnom dijelu Kupreškog polja, 8 km udaljeno od Kupresa. Smješteno je ispod južnih obronaka planine Stožer. Glacijalno jezero površine 3.750 m2 i ujedno najveće jezero u kupreškoj općini. Jezero je omiljeno izletište ljudi ovoga kraja, a i šire. Tijekom ljetnih mjeseci pretvara se u kupalište čime pruža odlično rashlađenje u vrelim ljetnim danima. Bogato je pastrvom, šaranom i rakovima, a ima i jezerske zlatovčice. Duboko je oko 13 metara.

365 izvora i planina Stožer

Na Kupresu postoji izvora koliko i dana u godini! Od davnina je ovaj kraj bio poznat po svojim visoko kvalitetnim izvorima pitke vode. Ponajviše koji izviru iz planine Stožer koja je vrlo zanimljiva po tom pitanju! Naime, planina Stožer, masiv pod kojim se smjestio grad Kupres, čini razdjelnicu crnomorskog i jadranskog sliva. Sva izvorišta s južne strane planine(kupreška strana) pripadaju jadranskom slivu, dok izvorišta sa sjeverne strane pripadaju crnomorskom.

Stara kupreška izreka glasi: “Tko se sa Kupresa napije vode, taj se njemu uvijek rado vraća!”  Tako da, sljedeći put ne propustite priliku da se ne napijete hladne izvorske kupreške vode.

Visoravan u cvatu

Visoravan u cvatu, djelo autora Gabrijela Jurkića(1886. – 1974.), naslikano je Kupreško polje u punom cvatu tijekom ljetnih dana. Jurkić je sliku počeo slikati 1914. godine, kad je počeo prvi svjetski rat. Ovo je apstraktno djelo iz kojeg imperijalistički isijava svjetlost,  a sama slika sadrži preko 1 350 000 cvjetova. Ovo umjetničko djelo danas je najvrjednija slika Bosne i Hercegovine s neprocjenjivom važnosti. Čuva se kao nacionalno blago u muzeju u Sarajevu.

usadjeni-min

Usađeni kamen

Kamena gromada koju Kuprešaci od milja nazivaju svojim meteorom. Smješten tik uz prometnicu, svega 10 minuta vožnje od Kukavičkog jezera, približne visine oko 10 metara izrazito plijeni pozornost. Zanimljivost je ta što nitko ne zna od kuda se taj kamen nalazi baš tu, s obzirom na to da nigdje u blizini nema sličnih stijena, niti većih kamenoloma s kojim bi ga povezali. Pri tome na samom vrhu je šupalj u obliku prstena, gdje raste, ni manje ni više nego – stablo! Baš iz tog razloga Kuprešaci kažu da je pao s neba!

Temelji rimske bazilike

Posljednja bosanska kraljica Katarina je na temeljima rimske bazilike iz 5. stoljeća, 1447. godine počela graditi zavjetnu crkvu posvećenu Presvetom Trojstvu, godinu dana nakon udaje za pretposljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića. Kada je papa čuo za njene namjere uputio je posebnu bulu u kojoj je pisalo „Svim hodočasnicima koji hodočaste crkvi Presvetog Trojstva, koju gradi kraljica Katarina podjeljujem potpuni oprost. ~ Papa Nikola V., 18. lipnja 1447.“ Od tada do danas, mnoštvo hodočasnika se slijeva u Otinovce. Arheološki lokalitet Otinovci proglašen je 2007. godine nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a čini ga kompleks ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća i crkva Svetog Ivana Krstitelja iz 19. stoljeća.

Kupreški pračovjek

Alojz Benac je pokrenuo najiscrpnije istraživanje tumula, od 1980. do 1984. godine. Registriran je 51 tumul, a iskopano je njih 4. Unutrašnjost tumula br.16 je najvrjednije i najznačajnije otkriće.  Pronađen je drveni sanduk u koji je položen pokojnik, plašt od vunenih vlakana, koji predstavlja najveći komad platna u Europi iz tog razdoblja, te saonice na kojima je bio smješten sanduk. Pokojnik je bio muškog spola, star oko 60 godina, 170cm visok, položen bočno, u zgrčenom položaju. Drvo od kojeg je načinjen sanduk potječe iz približno 1670. godine prije Krista, vjerojatno brijest. Drveni sanduk i posmrtni ostaci pokojnika se nalaze u muzeju Gorica u Livnu.

Tumuli na Kupresu

Tumuli potječu od grčke riječi tumulus što znači zemljani ili kameni humak. Na području Kupresa nalaze se zemljani tumuli koji potječu iz ranog brončanog doba, te su stari oko 4000 godina. Nalaze se uglavnom u središnjem dijelu Kupreškog polja i u rasporedu tumula nema posebnog pravila. Tumuli su u srednjem vijeku su imali kultno značenje jer su na njima formirane nekropole sa stećcima, te su u njima pokapani srednjovjekovni ljudi.

Kupreški stećci

Nekropola stećaka Ravanjska Vrata nalazi se jugoistočno od grada, na prolazu koji spaja Vukovsko i Ravanjsko polje. Nekropola broji ukupno 68 stećaka. Najčešći motivi su vrpce i bordure, rozete, križevi i polumjeseci, a potom se javljaju biljne stilizacije u vidu ljljana, scene lova i kola, ruka s mačem, 2 žene, čovjek s konjem, povijena lozica i tordiran kružni vijenac. Još jedan lokalitet je nekropola stećaka Rastičevska mašeta sa preko 100 stećaka. To je najveća skupina u čitavom Kupresu, koja je ujedno po oblicima i ukrasima biljega i najzanimljivija. Ovo su uvjerljivi dokazi da je život ovdje tekao od prapovijesti do današnjih dana.

Don Jakov Čota

Don Jakova Čotu, posljednjeg glagoljaša na Kupresu, štovali su jednako i pravoslavci i katolici i muslimani. Kada je don Čota umro, pravoslavci i katolici su se svađali oko toga čiji je Čota. Pripovjeda se da su pravoslavci bili ukrali Čotu iz groba, a kada su katolici saznali za to, vratili su don. Čotu ponovno u njegov grob. Prema predanju, Dragun Lovrić iz Blagaja, otkopao je grob blaženog Čote 1942.godine i pronašao ga potpuno cijelog. Uzeo je iz groba glagoljski brevijar(crkvena knjiga s tekstovima) nakon čega mu je župnik naredio da to sve vrati na mjesto.  Po njegovu zagovoru, kako svjedoče prijašnji župnici, događala su se čudesa: ozdravljali su bolesni, slijepi su progledali, bolesti su se povlačile te su ozdravljali ljudi i blago. U nevoljama su mu se osim katolika utjecali i pravoslavni i muslimani i svjedočili su da su zadobivali uslišanja.

Ljekovito bilje

Kupres obiluje raznim vrstama ljekovitog i aromatskog bilja, medonosnim vrstama drveća i grmlja, te jestivim šumskim plodovima. Prema istraživanjima Instituta za izučavanje ljekovitog i aromatskog bilja, na Kupresu se nalazi preko 50 vrsta ljekovitog bilja vrlo visoke kvalitete.
Neke od ljekovitih biljaka su: hajdučka trava(kunica), komonika(divlji pelin), medvjeđi luk, kamilica, gavez i mnoge druge.
Raznolikost i rasprostranjenost ljekovitih, aromatskih i drugih biljaka uvelike doprinosi sveukupnom bogatstvu kupreških šuma koje tako imaju neprocjenjivu vrijednost.

Follow Us